Vükiped Volapükik äprimon tü 2004, yanula d. 27id; atimo pabevobons is yegeds 37,191. (Yegeds mödik pejafons medü nünömaprogram itjäfidik)
Yeged adelo pevälöl
Netasogädim (Deutänapüko: Nationalsozialismus), ü Nazim, sinifon bu val tiketemi ela Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Vobanefapalet Deutänik Netasogädimik, u NSDAP) cifamü hiel Adolf Hitler. Sinifon i lüäli e lüodi bolitik fa NSDAP-reiganef Deutänik (1933-1945), timäd jenava Deutäna, kel suvüno panemon Deutän Netasogädimik ü Nazimik (Deutänapüko: Nazizeit, o. b. Nazi-timäd), üd i Reig Kilid (Deutänapüko: Drittes Reich).
Tü 1919 yanul 5 palet at päfünon as Vobanefapalet Deutänik (Deutänapüko: Deutsche Arbeiterpartei) fa hiel Anton Drexler. El Hitler äslopikom paleti ün setul yela 1919 ed ävedom cif propagida. Äfeanemom paleti tü 1920 prilul 1, ed ävedom dugan onik tü 1921 yulul 29.
Nazim no äbinon tiketem kuratiko, teorediko pästaböl. Güo binädon me konlet pluuneplu livik tiketas, tikamagotas e lecedas, äs, samo: netim pöpik, bidädim, tasemitim, takobädim, e r. Ven Nazim äveütikon in Deutän, pato pos 1933, pämiedeton plago as utos valik, kelos pälonon fa Palet, u, patiko, fa el Führer: Adolf Hitler. (Yeged lölik)
Magod avigo pevälöl
El ,Electric Town’ („Lektinazif”) in zifaziläk: ,Akihabara’, Tokyo, Yapän
...das Volapükamuf äninädon vomis jäfedik, soäsä jiel Henriette Wolter, kel päcälof fa Schleyer as cif balid pro Nolüda-Deutän, jiel Marie Johanna Verbrugh, kel älautof tidodemi gretik Volapüka pro Nedänans äsi penädis votik mödik, jiel Maria Tommasi, kel ädunof otosi pro Litaliyänans, u jiel Anna Petersen, kel ävedof presidan balid Volapükakluba di Thoreby (Danän) timü fün onik? (Ekö! lised jivolapükanas famik.)